<<<Naslovnica Begovo Razdolje: Opis mjesta Plan mjesta Novo naselje Građenje i opremanje

Begovo Razdolje - Opis Begova Razdolja

Begovo Razdolje pripada području Gorskog Kotara koji se nalazi u zapadnom dijelu Hrvatske, između Like i Slovenije. Sa sjevera mu granica ide od izvora Čabranke, rijekom Čabrankom i rijekom Kupom do Zdihova Bosiljevskog. To je ujedno povijesna državnopolitička granica sa Slovenijom. Sa sjeverozapada, od izvora Čabranke preko Prezida, Čabarske police, zapadnih padina Obruča prema Klani, granica je povijesna, prirodno zemljopisna i etnička.

Begovo Razdolje je mjestašce smješteno u srcu Gorskog Kotara, na zapadnim obroncima Bjelolasice. To je najviše naselje u republici Hrvatskoj, na 1078 metara nadmorske visine. Stanovnici Begovog Razdolja zbog položaja i mikroklimatskih uvjeta njihovog mjesta tradicionalno su bili orijentirani k šumarstvu. Početkom prošlog stoljeća, kada selo doživljava svoj najznačajniji razvoj stanovništvo se uz šumarstvo bavi prijevozom dobara (drveta i ugljena) na jadransku obalu i lovom na divljač, najčešće kune, lisice i srneću divljač. Odlazak ljudi iz Gorskog Kotara u Ameriku početkom dvadesetog stoljeća nije izuzeo ni Begovo Razdolje, kada nekoliko obitelji napušta ovo mjesto u potrazi za novim životnim izazovima.

Umjesto šumarstvu, lokalno se stanovništvo sve više okreće turizmu i poljoprivredi s naglaskom na stočarstvo. Već sam zemljopisni položaj mjesta otvara velike predispozicije za razvoj turizma. Činjenica da je to najviše naselje u Hrvatskoj s najviše snježnih oborina, potpuno očuvanog prirodnog okoliša, velika je startna osnova za osmišljavanje suvremene turističke ponude. Dobra cestovna povezanost, odlična infrastruktura (struja, vodovod, telefon), te blizina Rijeke i Zagreba, pogotovo nakon završetka autoceste, slijedeće su komparativne prednosti Begovog Razdolja. Zemljopisne prednosti sigurno su najznačajnije i ovom mjestu daju prepoznatljivost, međutim uz njih u Begovom Razdolju očuvano je i graditeljsko naslijede u svom izvornom obliku i ostale socio-kulturne značajke, kao što su autohtona narječja i tradicionalne kucne radinosti. Tek splet svih tih čimbenika daje Begovom Razdolju magičnu privlačnost i predstavlja ga kao značajan turistički potencijal u Hrvatskim okvirima.

VEGETACIJA
Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1000 m nadmorske visine. Veoma snažan vjetar, snijeg i led tu su odlucujuci ekološki cinioci. Tu je značajna pretplaninska šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv.), a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat, zatim je uočljiva pretplaninska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.) sastavljena od smreke vitkog uzrasta i niske krošnje, a na tlu različite krušcice, crvotočine, borovnica, brusnica, dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1400 m nadmorske visine (Bjelolasica), javlja se klekovina bukve (Fagetum suffrutcosum Horv.). Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg, održava se velelisna vrba (Salicetum grandifoliae Horv.).

Novo naselje

KLIMA
Osnovna klimatska značajka Gorskog Kotara u cjelini je da predjeli iznad 1200 metara nadmorske visine, pripadaju zoni - subarktičke, snježno šumske klime, dok niža goranska područja spadaju u zonu toplo-umjerene kišne klime. Od naročitog je značaja utjecaj vjetrova, osobito juga i bure koji znaju, posebice u višim predjelima, poprimati žestoke razmjere. Kratka i svježa ljeta, duge i oštre zime s mnogo snijega karakteristike su oštre gorsko-planinske klime. Ovaj se dio Hrvatske posebno ističe velikim količinama padalina. To je posljedica blizine Jadranskog mora i utjecaja visokog reljefa.